SPREMA LI SE IZBORNA PREVARA: BROJ BIRAČA PUTEM POŠTE SE ZA ČETIRI GODINE UDVOSTRUČIO

Političkim subjektima, čiji ljudi čine manipulacije, treba zabraniti učešće na narednim izborima, smatra Vehid Šehić

Za ovogodišnje lokalne izbore do sada se za glasanje putem pošte prijavilo 120.000 ljudi. To je za oko 45.000 više nego što je bilo prijavljeno na prošlim općin izborima, 2018. godine, odnosno skoro pa dvostruko više nego na lokalnim izborima održanim 2014. godine.

Prije dvije godine zabilježeni su brojni slučajevi prijava građana BiH koji su tvrdili da su cijeli život proveli živeći u zemlji i da su bez njihovog znanja prijavljeni za glasanje putem pošte. Ovakve informacije, uz nagli skok broja prijavljenih, najblaže kazano, bude sumnju u regularnost prijava.

MANIPULACIJE, ODGOVORNOST ILI ISELJAVANJE

S druge strane, iz Ministarstva vanjskih poslova BiH nedavno je saopćeno kako povećan broj prijava za glasanje putem pošte predstavlja pozitivan korak koji pokazuje veću odgovornost državljana BiH koji žive izvan zemlja prema stanju u državi.

Ne treba zaboraviti i da se skoro svakodnevno objavljuju informacije o sve većem broju ljudi koji napuštaju našu zemlju, tražeći sreću u nekoj od država zapadne Evrope, ili “preko bare”, u SAD-u, Kanadi, Australiji…

Šta bi od ovo troje mogao biti razlog naglog povećanja broja prijava za glasanje putem pošte pitali smo predsjednika Centralne izborne komisije BiH Željka Bakalara.

LOKALNI IZBORI ĆE BITI ODRŽANI 15. NOVEMBRA/ILUSTRACIJA

Moja pretpostavka je da je to miks svega pobrojanog. Tome bih dodao i eventualnu mobilizaciju političkih subjekata, koji su se dodatno angažirali na animiranju ljudi koji glasaju van BiH, ili na nekim drugim radnjama, koje ćemo ispitati, kazao je Bakalar.

Nešto detaljnije o ovoj mobilizaciji govorio politički analitičar koalicije “Pod lupom” i bivši član CIK-a Vehid Šehić. Kaže kako ga iznenađuje ovako veliki broj prijava za glasanje putem pošte, s obzirom da se radi o lokalnim, a ne o općim izborima.

To je dokaz da političke stranke agituju da se ljudi pravljuju na izborima. Emisari političkih stranaka idu van granica BiH i pokušavaju na sve načine da se što više, po njima, njihovih glasača prijavi i glasa putem pošte. Javna je tajna da se koriste klubovi naših ljudi koji tamo žive. Nažalost, ti klubovi su većinom monoetnički. Uključuju se čak i vjerske strukture u tim državama kako bi se što veći broj ljudi prijavio. To se radi tako da se ljudi pozivaju da dođu u klub i prijave se. Čak se dešava da se sa jedne e-mail adrese prijavi na stotine ljudi. Ti ljudi dobijaju i obavezu da, kada od CIK-a stigne koverta sa glasačkim listićem, ponovo dođu na isto mjesto, gdje se popunjavaju listići i onda se šalju u BiH. Vidjećemo koliko će ljudi glasati, koliko će CIK ovjeriti registracija, jer je na prošlim izborima preko 10.000 takvih prijava odbijeno, zato što nisu ispunjavali zakonske uslove. Ne rade se manipulacije s tim. Rade se i manipulacije druge vrste samo da bi se došlo do vlasti, a time se krše i odredbe Izbornog zakona i provedbenih akata, kazao je Šehić.

KAZNE ZA STRANKE

Pojedini ljudi, koji žive u BiH, sami daju svoje lične karte aktivistima političkih subjekata, koji ih kasnije prijavljuju za glasanje putem pošte. Jedini način da ovim, ali i drugim vrstama manipulacija stane ukraj su oštrije kazne, kako za aktiviste političkih subjekata, tako i za same stranke.

Vidjećete, biće par opština koje će biti posebno interesantne, odnsono koliko ljudi glasa putem pošte, a taj dan su u Brčkom, Neumu, Tuzli, Mostaru… Očekujem tu i da mediji imaju ulogu na otkrivanju takvih slučajeva, kako bi se pokazalo šta se radi kada su u pitanju izbori. To su za mene krivična djela, jer to je klasična prevara. Imaćemo ovakvu situaciju dok se u Izbornom zakonu ne predvidi mogućnost sankcionisanja političkog subjekta koji to rade, ukoliko njegov član ili članovi biračkog odbora falsifikuju biračku volju glasača. Oni to ne rade zato što to žele, nego što su dobili upute od političkog subjekta da to moraju raditi. Treba da se rigorozno kazni, prvo član biračkog odbora, a po meni minimalna kazna treba da bude 2.000 do 3.000 KM, a za politički subjekt za kojeg se dokaže da je po njegovom nalogu to urađeno, treba predviditi sankcije zabrane učešća na sljedećim izborima. Tek tada ćemo moći reći da je izborni proces slobodan, fer i pošten. Do tada ćemo imati ovakvu situaciju, i to će se ponavljati iz jednog izbornog ciklusa u drugi, dodao je Šehić.

Da bi se utvrdili stvarni uzroci ovako naglog skoka broja prijava za glasanje putem pošte neophodno je da CIK sve prijave unese u sistem i obradi ih. Teka nakon toga je moguće raditi detaljnije provjere.

Pored naših stalno zaposlanih angažirali smo i dodatno osoblje, koji rade na unosu prijava, pošto se radi o velikom broju. Mi smo trenutno u fazi da smo unijeli u sistem možda četvrtinu ukupnog broja prijava. Preko naše aplikacije, koja je dostupna na web stranici, ljudi mogu provjeriti status svoje prijave. Kada prijava bude unesena u sustav, ljudi imaju sedam dana da provjere status prijave i da upute žalbu ako žele, odnosno da prijave neku zlouporabu, ako primjete da ih je neko prijavio da glasaju iz neke druge zemlje, ili na nešto drugo, jer ne znamo još na šta su sve ljudi spremni. Ono što sad trenutno imamo kao aktuelnu stvar to je prijava udruge iz Srebrenice, gdje su ljudi, koji žive negdje na zapadu, detektirali da ih je neko prijavio da glasaju iz Srbije. Mi smo sada u fazi analize ovoga što nam je dostavljeno. Tu prijavu smo zaprimili danas. Jučer smo iz medija saznali za taj slučaj. Kroz analizu iz ovoga do sada unesenog imamo svakakvih pokazatelja, ali o tome ne bih sada govorio, nego kada budemo imali obuhvatnije podatke, naglasio je Bakalar.

MANJI BROJ GLASOVA

Šehić smatra da bi institut glasanja putem pošte treba zadržati, ali da bi trebao da doživi određene izmjene.

Treba zadržati glasanje putem pošte, ali ne za sve nivoe vlasti. Naprimjer, kakav je interes nekog izvan BiH da glasa za lokalni nivo vlasti. Kad je u pitanju državni nivo trebalo bi, možda, mijenjati i Ustav, obezbijediti određenu kvotu za predstavnike dijaspore. Ne smijemo mi njih zaboraviti. Postoji jedna ljudska i emotivna dimenzija, a želja je da i ti ljudi ne zaborave BiH. Međutim, mislim da nije korektno da oni učestvuju u glasanju na lokalnom nivou. Oni ovdje ne žive. Odnos prema državi je nešto drugo, tako da bi se moglo naći rješenje da, recimo, glasaju za državni i entitetski nivo, a da na kantonalnom i lokalnom nivou ne mogu glasati putem pošte. Nažalost, kod nas se, ono što se mislilo najbolje, zloupotrebljava i dovodi se u apsurdnu situaciju da se razmišlja da li treba zadržati institut glasanja putem pošte, dodao je Šehić.

Treba napomenuti i da je na lokalnim izborima potrebno osvojiti daleko manje glasova da bi se dobio mandat u općinskom vijeću, nego to je to slučaj na višim nivoima vlasti. Naime, dok je za ulazak u neku od skupština na kantonalnom, entitetskom ili državnom nivou potrebno osvojiti nekoliko hiljada, ili čak desetina hiljada glasova, Taj broj se na lokalnom nivou kreće od nekoliko desetina do nekoliko stotina glasova. Najekstremniji primjer je općina Istočni Mostar, gdje je za ulazak u Skupštinu opštine bilo dovoljno osvojiti 11 glasova.